BIOGRAFIJA
Život i djelo
Franz Wilhelm Vleugels rođen je 17. listopada 1893. u Saarburgu i nakon Prvoga svjetskog rata studirao na Sveučilištu u Kölnu, ponovno utemeljenom 1919. Ondje je 1921. doktorirao političke znanosti (Dr. rer. pol.), a 1923. habilitirao se radom iz ekonomske teorije. Za njegovo sociološko mišljenje bio je odlučujući Leopold von Wiese, koji je u Kölnu držao prvu njemačku katedru za sociologiju i vodio Istraživački institut za društvene znanosti; Vleugelsa se ubraja u ranu kölnsku sociološku školu.
Ekonomski se Vleugels rano postavio kao branitelj austrijske teorije graničnog korisnosti. Godine 1925. objavljen je rad „Kraj teorije graničnog korisnosti? Rasprava s Franzom Oppenheimerom“ (Das Ende der Grenznutzentheorie? Eine Auseinandersetzung mit Franz Oppenheimer), polemički spis protiv Oppenheimerove kritike teorije graničnog korisnosti sa stajališta zemljišnoga prava. Godine 1930. uslijedio je rad „Rješenja ekonomskog problema imputacije kod Böhm-Bawerka i Wiesera“ (Die Lösungen des wirtschaftlichen Zurechnungsproblems bei Böhm-Bawerk und Wieser), objavljen u izdanjima Königsberškoga učenog društva. Djelo je 1935. recenzirano u bečkom Zeitschrift für Nationalökonomie i pribavilo mu priznanje u užem krugu Austrijske škole, a da pritom nije postojala institucionalna vezanost uz Misesov privatni seminar ili Geist-Kreis.
Godine 1928. Vleugels je u Kölnu postao izvanredni profesor i iste je godine pozvan kao redoviti profesor na Sveučilište u Königsbergu. U Königsbergu je došao u sukob s nacionalsocijalistima, koji su ga ocijenili politički nepouzdanim jer njegov institut nije bio upotrebljiv u njihovu smislu za ofenzivnu politiku prema Poljskoj. Godine 1934. prešao je na katedru za sociologiju na Sveučilištu u Bonnu. U prosincu 1937. pristupio je NSDAP-u i bio podupirući član SS-a, no prema navodima biografske sekundarne literature sve se više distancirao od nacionalsocijalizma.
Uz masovnosociološke i ekonomsko-teorijske spise Vleugels je pod svojim punim imenom Franz Wilhelm Vleugels objavljivao i književna prepjeva rimskih lirskih pjesnika, među njima i izdanje elegija Seksta Propercija. Umro je 19. ožujka 1942. u Bonnu u dobi od 48 godina.
