Rođena 16. prosinca 1898. u Beču kao kći tekstilnog tvorničara Justusa Liesera i mecene umjetnosti Henriette Amalie („Lilly“) Lieser, rođene Landau.[1]
Od 1916. do 1919. pet semestara filozofije na Sveučilištu u Beču, uz to pohađanje pravnih predavanja.
Od 1919. studij državnih znanosti na Sveučilištu u Beču.
Dana 26. lipnja 1920. kao prva žena u Austriji doktorirala je (Dr. rer. pol.) s disertacijom iz državnih znanosti „Die währungspolitische Literatur der österreichischen Bankozettelperiode“; mentori su joj bili Othmar Spann i Ludwig von Mises.[2]
Sudionica privatnog seminara Ludwiga von Misesa i stalna članica Nationalökonomische Gesellschaft (do isključenja 1938.).[2]
Nakon studija radio je u Verband österreichischer Banken und Bankiers (Savez austrijskih banaka i bankara) u Beču.[1]
U srpnju 1938. sklapanje braka (vjerojatno fiktivnog) s Karlom Bergerom; time stjecanje jugoslavenskoga državljanstva.
Godine 1938. zbog svojega židovskog podrijetla bijeg iz Austrije, najprije u Ženevu, gdje je do njegova odlaska 1940. surađivala s Ludwigom von Misesom.[2]
Zalaganje za osobe koje su progonili nacionalsocijalisti; djelovanje u okruženju špijunske skupine „Rote Kapelle“ za sovjetsku, a poslije za britansku obavještajnu službu.
Od 1947. član kuratorija Austrijskoga instituta za ekonomska istraživanja (Österreichisches Institut für Wirtschaftsforschung) u Beču.
Godine 1948. odlazi u Pariz, gdje postaje suradnica Sir Donalda MacDougalla, direktora gospodarskog tajništva OEEC-a.
Od 1949. glavna tajnica International Economic Association u Parizu, koju je pokrenuo UNESCO, a službeno je osnovana 1950.; organizirala je brojne kongrese i predstavljala organizaciju na međunarodnoj razini.
Sudionica privatnog seminara i članica užega Misesova kruga u Beču.[2]
Dana 26. lipnja 1920. doktorirala je s disertacijom „Die währungspolitische Literatur der österreichischen Bankozettelperiode“, koju su mentorirali Othmar Spann i Ludwig von Mises, te postala prva žena u Austriji koja je stekla titulu Dr. rer. pol.[2]
Učenica Schwarzwaldove škole (Licej Eugenie Schwarzwald), koja je bila poznata po naprednom obrazovanju djevojaka.[1]
Godine 1961. preveo je djelo Françoisa Perrouxa s francuskoga na njemački.[2]
Sudionica privatnog seminara Ludwiga von Misesa u Beču; stalna članica Narodnoekonomskoga društva (Nationalökonomische Gesellschaft) do isključenja 1938.[1]
Od 1948. u Parizu suradnica Sir Donalda MacDougalla, direktora Gospodarskog tajništva OEEC-a.[2]
Helene Lieser u kontekstu cijele škole: pet generacija, njihove linije učitelja i učenika, krugovi i kolegijalne veze.
Prikaži u rodoslovlju →