FOLIO I · MISLIOCI · GEN. 03 · BR. 023

Joseph A. Schumpeter

Djela
40
Članci
33
Generacija
3.
Portret: Joseph A. SchumpeterPortret: Joseph A. Schumpeter: Schumpeter, Portrait um 1920 (1920)Portret: Joseph A. Schumpeter: Schumpeter, Quarter-length-Portrait um 1910 (1910)
FOL. 03 · N° 023 · Joseph A. Schumpeter
BIOGRAFIJA

Život i djelo

Nakon rane očeve smrti Schumpeterova majka Johanna preselila se u Graz, gdje se 1893. udala za 32 godine starijega general-bojnika Sigismunda von Kélera i s njim se preselila u Beč. Nakon izvrsne mature u Theresianumu Schumpeter je započeo studij prava, no pod utjecajem Mengerovih učenika Friedricha von Wiesera, Eugena von Böhm-Bawerka i Eugena Philippovicha von Philippsberga okrenuo se prije svega nacionalnoj ekonomiji. Nakon diplome dodao je svojoj „austrijskoj“ izobrazbi i tada još rijetku englesku, na London School of Economics te u Oxfordu i Cambridgeu. Djelom Das Wesen und der Hauptinhalt der theoretischen Nationalökonomie (1908.), koje je sadržavalo uravnotežen prikaz Methodenstreita te jasno zalaganje za metodološki individualizam, habilitirao je još iste godine, a 1909. preuzeo izvanrednu profesuru u Czernowitzu, u današnjoj Ukrajini. Godine 1911., u dobi od 28 godina, pozvan je na katedru za „političku ekonomiju“ na Sveučilište u Grazu. Nedugo zatim objavio je svoju Theorie der wirtschaftlichen Entwicklung (1912.), koja je brzo stekla međunarodnu pozornost. Godine 1914. Schumpeter je preuzeo gostujuću profesuru na Columbia University u New Yorku. Po povratku iz Amerike odmah je izabran za dekana grazkoga Pravnog fakulteta. Schumpeter je sebe ponajprije shvaćao kao znanstvenika. Više puta naglašavao je da se želi suzdržati od svih političkih vrednovanja i, ako već, pružati tek teorijsku potporu pri odlukama o gospodarskopolitičkim mjerama. Unatoč tome preuzeo je političke poslove i funkcije. Neposredno nakon svjetskoga rata postao je član njemačke komisije za podruštvljavanje. Na opće čuđenje, Schumpeter se zalagao za potpuno i trenutačno podržavljenje rudarstva ugljena. Godine 1919. Schumpeter je čak pozvan u socijalističku vladu kao ministar financija. No sedam mjeseci poslije morao je ponovno podnijeti ostavku. Od 1925. Schumpeter je kao redoviti profesor predavao gospodarske državne znanosti u Bonnu i pobrinuo se da Bonn postane stjecište ekonomista iz cijeloga svijeta. Godine 1932. Schumpeter je okončao svoju nastavnu djelatnost u Njemačkoj i prešao na Harvard University u Cambridgeu (SAD). Kao i prije u Bonnu, i na Harvardu je oko sebe uspio okupiti istaknut krug zanesenih poslijediplomskih studenata i mladih istraživača. Schumpeter je tako bitno pridonio „zlatnom dobu ekonomije“ na Harvardu. Njegovi radovi o teoriji poduzetništva te o kapitalizmu učinili su ga jednim od najpoznatijih ekonomista u SAD-u. Iz toga razdoblja potječu tri velika djela: Business Cycles (1939.) te Capitalism, Socialism, and Democracy (1942.) i History of Economic Analysis (1954.).
Metapodaci
8. Februar 1883
8. Januar 1950
3. generacija
Životne etape

Etape

  1. 1883
    1883
    Rođenje

    Rođen 8. veljače 1883. u mjestu Triesch, Moravska (danas Třešť).[1]

  2. 1887
    1887
    Smrt oca

    Otac (tvorničar sukna) umro je 1887., kad je Joseph imao četiri godine.[1]

  3. 1893
    1893
    Majčin brak sa Sigismundom von Kélerom

    Nakon rane očeve smrti Schumpeterova majka Johanna preselila se u Graz, gdje se 1893. udala za 32 godine starijega podmaršala Sigismunda von Kélera te se s njim preselila u Beč.[1]

  4. 1893
    1893
    Preseljenje u Beč– približno

    Preseljenje u Beč s majkom i očuhom nakon njihova vjenčanja u Grazu.

  5. ⁦1893–1901⁩
    ⁦1893–1901⁩
    Theresianum

    Pohađao Theresianum u Beču od 1893. do 1901.; izvrsno položena matura.[1]

  6. ⁦1901–1906⁩
    ⁦1901–1906⁩
    Studij prava i nacionalne ekonomije

    Studij prava u Beču; pod utjecajem Mengerovih učenika Friedricha von Wiesera, Eugena von Böhm-Bawerka i Eugena Philippovicha von Philippsberga okrenuo se ponajprije nacionalnoj ekonomiji.[1]

  7. 1906
    1906
    Doktorat (Dr. iuris)

    Doktorat (Dr. iuris) na Sveučilištu u Beču u veljači 1906.[1]

  8. ⁦1906–1907⁩
    ⁦1906–1907⁩
    Studijski boravak u Berlinu i Londonu

    Studijski i istraživački boravak u Berlinu (1906.) i Londonu (1906.–1907.) nakon doktorata.[1]

  9. ⁦1906–1908⁩
    ⁦1906–1908⁩
    Studij na LSE-u, Oxfordu i Cambridgeu– približno

    Nakon završetka studija u Beču Schumpeter je na London School of Economics te u Oxfordu i Cambridgeu svojoj „austrijskoj” izobrazbi pridodao tada još rijetku englesku.

  10. 1907
    1907
    Prvi brak s Gladys Ricarde Seaver

    Godine 1907. oženio se dvanaest godina starijom Engleskinjom Gladys Ricarde Seaver, kćeri visokoga anglikanskog dostojanstvenika. Rastava 1913., razvod 1925.[4]

  11. ⁦1907–1908⁩
    ⁦1907–1908⁩
    Međunarodni sud u Kairu

    Djelovanje na Međunarodnom mješovitom sudu u Kairu 1907.–1908.; obrađivao je gospodarske predmete i to vrijeme iskoristio za rad na habilitacijskom rukopisu.[1]

  12. 1908
    1908
    „Das Wesen und der Hauptinhalt der theoretischen Nationalökonomie“ (Bit i glavni sadržaj teorijske nacionalne ekonomije)

    Objava djela Das Wesen und der Hauptinhalt der theoretischen Nationalökonomie (Bit i glavni sadržaj teorijske nacionalne ekonomije, 1908.) s uravnoteženim prikazom Methodenstreita i zalaganjem za metodološki individualizam.

  13. 1909
    1909
    Habilitacija

    Habilitacija na Sveučilištu u Beču 1909., ubrzo nakon objave djela Das Wesen und der Hauptinhalt der theoretischen Nationalökonomie (Bit i glavni sadržaj teorijske nacionalne ekonomije, 1908.).[1]

  14. ⁦1909–1911⁩
    ⁦1909–1911⁩
    Izvanredna profesura u Černovcima

    Godine 1909. preuzeo je izvanrednu profesuru u Černovcima, u današnjoj Ukrajini.[1]

  15. ⁦1911–1921⁩
    ⁦1911–1921⁩
    Katedra za političku ekonomiju u Grazu

    S 28 godina imenovan na katedru za „političku ekonomiju“ na Sveučilištu u Grazu.[1]

  16. 1912
    1912
    „Theorie der wirtschaftlichen Entwicklung“

    Objavljivanje djela Theorie der wirtschaftlichen Entwicklung (1912.), koje je brzo privuklo međunarodnu pozornost.

  17. 1914
    1914
    Gostujuća profesura na Columbia University

    Preuzeo je 1914. gostujuću profesuru na Columbia University u New Yorku.[1]

  18. 1915
    1915
    Dekan Pravnog fakulteta u Grazu– izvedeno

    Po povratku iz Amerike Schumpeter je odmah izabran za dekana Pravnog fakulteta u Grazu.

  19. 1918
    1918
    Član njemačke Komisije za socijalizaciju

    Član njemačke Komisije za socijalizaciju pod vodstvom Karla Kautskog 1918.; na čuđenje svih zalagao se za potpuno i trenutačno podržavljenje rudarstva ugljena.

  20. 1919
    1919
    Ministar financija

    Godine 1919. imenovan je ministrom financija u socijalističkoj vladi; sedam mjeseci poslije morao je ponovno podnijeti ostavku.[1]

  21. ⁦1921–1924⁩
    ⁦1921–1924⁩
    Predsjednik banke Biedermann

    Od 1921. predsjednik banke M. L. Biedermann & Co. u Beču; nakon financijskih gubitaka 1924. podnio je ostavku 1925.[1]

  22. 1925
    1925
    Drugi brak s Annom Reisinger

    Godine 1925. oženio se po drugi put Annom Josefinom Reisinger (kćeri kućepazitelja u kući njegove majke, dvadeset godina mlađom); umrla je 3. kolovoza 1926. pri porodu prvoga djeteta, koje također nije preživjelo.[5]

  23. ⁦1925–1932⁩
    ⁦1925–1932⁩
    Redoviti profesor u Bonnu

    Od 1925. redovita profesorska katedra za ekonomske državne znanosti u Bonnu; zaslužan je za to što je Bonn postao stjecište ekonomista iz cijeloga svijeta.[1]

  24. ⁦1927–1928⁩
    ⁦1927–1928⁩
    Gostujuća profesura na Harvardu

    Gostujuća profesura na Sveučilištu Harvard 1927./28. (i ponovno 1930.), priprema kasnijega imenovanja na Harvardu.[6]

  25. ⁦1932–1950⁩
    ⁦1932–1950⁩
    Prelazak na Harvard University

    Godine 1932. Schumpeter je okončao svoje predavačko djelovanje u Njemačkoj i prešao na Harvard University u Cambridgeu (SAD); oko sebe je uspio okupiti istaknut krug poslijediplomskih studenata i mladih istraživača te je pridonio „golden age of economics“ na Harvardu.[1]

  26. 1937
    1937
    Treći brak s Elizabeth Boody

    Godine 1937. oženio se u trećem braku američkom ekonomskom povjesničarkom Dr. Elizabeth Boody (1898.–1953.). Ona će nakon njegove smrti posmrtno (1954.) objaviti njegov rukopis djela „History of Economic Analysis“.[7]

  27. 1939
    1939
    „Business Cycles“

    Objavljivanje djela Business Cycles (1939.) tijekom razdoblja na Harvardu.

  28. 1939
    1939
    Američko državljanstvo

    Godine 1939. stekao američko državljanstvo.[6]

  29. 1942
    1942
    „Capitalism, Socialism, and Democracy“

    Objavljivanje djela Capitalism, Socialism, and Democracy (1942.), jednog od triju velikih djela iz razdoblja na Harvardu.[2]

  30. 1950
    1950
    Smrt

    Umro 8. siječnja 1950. u mjestu Taconic, Connecticut.[1]

  31. 1954
    1954
    „History of Economic Analysis“ (Povijest ekonomske analize, posmrtno)

    Posmrtna objava djela History of Economic Analysis (Povijest ekonomske analize, 1954.) kao trećega od velikih kasnih djela.[2]

Odnosi

Utjecaji

Pod utjecajem · 3
  1. ⁦1901–1906⁩
    ⁦1901–1906⁩

    Wandte sich während des Studiums in Wien unter dem Einfluss Eugen von Böhm-Bawerks vor allem der Nationalökonomie zu; Böhm-Bawerk war einer der prägenden akademischen Lehrer der Wiener Studienzeit.[1]

  2. ⁦1901–1906⁩
    ⁦1901–1906⁩

    Tijekom studija u Beču pod utjecajem Eugena Philippovicha von Philippsberga okrenuo se nacionalnoj ekonomiji; Philippovich je, uz Wiesera i Böhm-Bawerka, pripadao krugu utjecajnih Mengerovih učenika na Sveučilištu u Beču.[1]

  3. ⁦1901–1906⁩
    ⁦1901–1906⁩

    Tijekom studija prava na Sveučilištu u Beču okrenuo se nacionalnoj ekonomiji pod utjecajem Mengerova učenika Friedricha von Wiesera.[1]

Utjecao na · 6
  1. James Tobin⁦(1918–2002)⁩ · Yale-Schule

    Tobin je doktorirao kao doktorand kod Schumpetera na Sveučilištu Harvard.[6]

  2. Paul Samuelson⁦(1915–2009)⁩ · MIT-Neoklassik

    Samuelson je doktorirao kao doktorand kod Schumpetera na Sveučilištu Harvard.[6]

  3. Studirao u Grazu kod Josepha A. Schumpetera.[12]

  4. John Kenneth Galbraith⁦(1908–2006)⁩ · US-Institutionalismus

    Galbraith se ubraja među istaknute Schumpeterove učenike na Harvardu.[6]

  5. Robert Heilbroner⁦(1919–2005)⁩ · US-Wirtschaftsgeschichte

    Heilbroner se opisuje kao jedan od istaknutih Schumpeterovih učenika s Harvarda.[8]

  6. John Maynard Keynes⁦(1883–1946)⁩ · Cambridge School

    Intelektualni protupol Johnu Maynardu Keynesu u harvardskoj fazi od 1932.: Schumpeter je djelima Business Cycles (1939.) i Capitalism, Socialism, and Democracy (1942.) keynesijanskoj makroekonomiji suprotstavio čitanje utemeljeno na teoriji poslovnih ciklusa i teoriji poduzetništva.

Privatni seminar, kolege, Mont Pèlerin · 3
  1. ⁦1905–1906⁩
    ⁦1905–1906⁩

    Schumpeter besuchte Böhm-Bawerks berühmtes Privatseminar an der Universität Wien gemeinsam mit dem jungen Mises (Aufgabenhinweis Pipeline-Briefing).

  2. ⁦1936–1950⁩
    ⁦1936–1950⁩

    Haberler je kao profesor na Sveučilištu Harvard surađivao s Josephom Schumpeterom.[6]

  3. Kolega sa studija na Sveučilištu u Beču sve do doktorata 1904.[9]

Joseph A. Schumpeter u kontekstu cijele škole: pet generacija, njihove linije učitelja i učenika, krugovi i kolegijalne veze.

IZVORI O POSTAJAMA I VEZAMA37 navoda · 4 izvora
  • [4]McCraw: Prophet of Innovation (2007)
  • [5]McCraw: Prophet of Innovation (2007)
  • [6]McCraw: Prophet of Innovation (2007) · 6×
  • [7]McCraw: Prophet of Innovation (2007)
  • [8]Heilbroner: The Worldly Philosophers (1999)
  • [9]Somary: Erinnerungen aus meinem Leben (1959)
Topografija

Mjesta djelovanja

POPIS DJELA · KRONOLOŠKI

Knjige

1900-e
1908
Das Wesen und der Hauptinhalt der theoretischen Nationalökonomie
IzvornikNjemački
Daljnja izdanja
  • The Nature and Essence of Economic Theory
    IzvornikEngleski
1910-e
1911
Schumpeter razvija čisto ekonomsku teoriju gospodarskog razvoja: sila koja gospodarski sustav mijenja iz njega samoga proizlazi od poduzetnika, koji provodi nove kombinacije proizvodnih sredstava (novo dobro, nova metoda, novo tržište, novi izvor nabave, nova organizacija). Prvo poglavlje opisuje statički kružni tok gospodarstva koje počiva u ravnoteži, u kojem se sva vrijednost proizvoda svodi na rad i zemlju te ne nastaju ni poduzetnička dobit ni kamata. Sljedeća poglavlja obrađuju temeljni fenomen razvoja, kredit i kapital kao stvaranje kupovne moći, poduzetničku dobit kao višak nad troškovima, kapitalsku kamatu kao ažio sadašnje nad budućom kupovnom moći te naposljetku gospodarski ciklus, čiji se uzlet i depresija objašnjavaju jatomičnom pojavom poduzetnika. Schumpeter dosljedno razdvaja statiku i dinamiku te svoj pristup dovodi u odnos s Walrasom i Marxom.
IzvornikNjemački
Daljnja izdanja
  • The Theory of Economic Development: An Inquiry into Profits, Capital, Credit, Interest, and the Business Cycle
    IzvornikEngleski
1914
Epochen der Dogmen- und Methodengeschichte
IzvornikNjemački
Daljnja izdanja
  • Economic Doctrine and Method: An Historical Sketch
    IzvornikEngleski
Grundriss der Sozialökonomik
IzvornikNjemački
1915
Vergangenheit und Zukunft der Sozialwissenschaften
IzvornikNjemački
Wie studiert man Sozialwissenschaft
IzvornikNjemački
1918
Die Krise des Steuerstaates
IzvornikNjemački
1920-e
1923
Business Cycles Vol. I A Theoretical Historical and Statistical Analysis of
IzvornikEngleski
1927
Die Wirtschaftstheorie der Gegenwart Gesamtbild der Forschung in den
IzvornikEngleski
1930-e
1934
Theorie der wirtschaftlichen Entwicklung eine Untersuchung über
IzvornikNjemački
1939
Konjunkturzyklen
IzvornikNjemački
Daljnja izdanja
  • Business Cycles: A Theoretical, Historical and Statistical Analysis of the Capitalist Process
    IzvornikEngleski
1940-e
1942
Kapitalismus, Sozialismus und Demokratie
IzvornikNjemački
Daljnja izdanja
  • Capitalism, Socialism and Democracy
    IzvornikEngleski
1946
John Maynard Keynes 1883 1946
IzvornikNjemački
Rudimentary Mathematics for Economists and Statisticians [with William Leonard Crum]
IzvornikEngleski
1947
Capitalism Socialism and Democracy
IzvornikEngleski
1949
Change and the entrepreneur postulates and patterns for entreprenaurial
IzvornikEngleski
1950-e
1950
Bibliography of the Writings of Joseph A. Schumpeter
IzvornikEngleski
Kapitalismus Sozialismus und Demokratie
IzvornikNjemački
1951
Essays
IzvornikNjemački
1952
Aufsätze zur ökonomischen Theorie
IzvornikNjemački
1953
Aufsätze zur Soziologie
IzvornikNjemački
Daljnja izdanja
  • Imperialism and Social Classes1955
    IzvornikEngleski
1954
Dogmenhistorische und biographische Aufsätze
IzvornikNjemački
Geschichte der ökonomischen Analyse
IzvornikNjemački
Daljnja izdanja
  • History of Economic Analysis [Elizabeth Boody Schumpeter, ed.]
    IzvornikEngleski
1960-e
1961
Konjunkturzyklen eine theoretische historische und statistische Analyse des HUUQ647C
IzvornikNjemački
1970-e
1970
Das Wesen des Geldes [Fritz Karl Mann, Hrsg.]
IzvornikNjemački
1980-e
1983
The theory of economic development an inquiry into profits capital credit
IzvornikEngleski
1985
Aufsätze zur Wirtschaftspolitik
IzvornikNjemački
1990-e
1992
Politische Reden
IzvornikNjemački
1993
Aufsätze zur Tagespolitik DH72WKZ3
IzvornikNjemački
1994
History of economic analysis
IzvornikEngleski
1997
Ten great economists
IzvornikNjemački
2000-e
2000
BriefeLetters
IzvornikNjemački
2010-e
2013
Economic doctrine and method
IzvornikEngleski
ČLANCI · 33 ZABILJEŽENO

Rasprave, prikazi, predavanja

1900-e
1909
On the concept of social value
IzvornikEngleski
1920-e
1927
The economic problem by R. G. Hawtrey
IzvornikEngleski
The Explanation of the Business Cycle
IzvornikEngleski
1928
The instability of capitalism
IzvornikEngleski
1930-e
1930
Mitchell’s: Business cycles
IzvornikEngleski
1931
The present world deoression: a tentative diagnosis
IzvornikEngleski
1933
Essay’s in biography by J.M. Keynes
IzvornikEngleski
The common sense of econometrics
IzvornikEngleski
1934
Review of Robinson’s Economics of imperfect competition
IzvornikEngleski
1935
A theorist’s comment on the current business cycle
IzvornikEngleski
The analysis of economic change
IzvornikEngleski
1936
Review of Keynes’s General Theory
IzvornikEngleski
1940-e
1940
The influence of protective tariffs on the industrial development of the United States
IzvornikEngleski
1941
Alfred Marshall’s Principles: a semi-centennial appraisal
IzvornikEngleski
Frank William Taussig
IzvornikEngleski
1944
Reflections on the revolution of our time by Harold J. Laski
IzvornikEngleski
1946
John Maynard Kenyes
IzvornikEngleski
The decade of the twenties
IzvornikEngleski
1947
The creative response in economic history
IzvornikEngleski
Theoretical problems: theoretical problems of economic growth
IzvornikEngleski
1948
Irving Fisher’s Econometrics
IzvornikEngleski
1949
English economists and the state-managed economy
IzvornikEngleski
Science and ideology
IzvornikEngleski
The Communist Manifesto in sociology and economics
IzvornikEngleski
Vilfredo Pareto
IzvornikEngleski
1950-e
1950
The march into socialism
IzvornikEngleski
Wesley Clair Mitchell
IzvornikEngleski
1980-e
1982
The ‚crisis’in economics – fifty years ago
IzvornikEngleski
1983
American institutions and economic progress
IzvornikEngleski
Schumpeter on the disintegration of the bourgeois family
IzvornikEngleski
1984
The meaning of rationality in the social sciences
IzvornikEngleski
1990-e
1991
Money and currency
IzvornikEngleski
2000-e
2003
How does one study social science?
IzvornikEngleski
APA
Chicago
Njemački povijesni stil