Rođen 27. ožujka 1858. u mjestu Hermannstädtel u Moravskoj, kao sin moravske rabinske obitelji.
Završio je studij prava u Beču.
Nakon doktorata nastavnik na bečkim trgovačkim školama.[1]
Objava dogmatsko-povijesne studije „Smith und Turgot” (Smith i Turgot) (1892.); time se početkom 1890-ih istaknuo i daljnjim radovima o Adamu Smithu, Jacquesu Turgotu i Davidu Humeu.
Habilitacija na Sveučilištu u Beču, nakon čega slijedi predavačka djelatnost iz nacionalne ekonomije na bečkoj Izvoznoj akademiji.
Predavao je nacionalnu ekonomiju na bečkoj Izvoznoj akademiji nakon habilitacije, prije imenovanja redovitim profesorom 1898.
U listopadu 1898. imenovan redovitim profesorom političke ekonomije na bečkoj Izvoznoj akademiji.[4]
Dana 9. travnja 1908. Feilbogen, njegova supruga i svastika prisustvovali su uskrsnoj misi u Rimu koju je predvodio papa Pio X. Svjedoci su mislili da su vidjeli kako Feilbogen posvećenu hostiju odlaže u rupčić; incident je odjeknuo nadaleko i označio kraj njegove karijere.
Nakon incidenta Feilbogen je, u Beču koji je postao osjetno antisemitski, smijenjen s mjesta nastavnika na Izvoznoj akademiji; izoliran, nastavio je predavati na Sveučilištu u Beču pred posve malenom publikom.
Tijekom Prvoga svjetskog rata preselio se u Zürich; ondje je do svoje smrti radio kao pisac, prevoditelj i urednik; među ostalim je uređivao časopis „Internationale Rundschau”.[5]
Umro 26. srpnja 1928. u Zürichu.
Als Privatdozent (1895–1908) und ab Oktober 1898 Ordinarius für politische Ökonomie an der k.k. Exportakademie im Palais Festetics gehörte Feilbogen zur engen Wiener Nationalökonomen-Szene um Böhm-Bawerk, Wieser und Philippovich. Die Mit-Übersetzung des Capitalzins-Anhangs 1903 setzt direkten Arbeitskontakt voraus.
Siegmund Feilbogen u kontekstu cijele škole: pet generacija, njihove linije učitelja i učenika, krugovi i kolegijalne veze.
Prikaži u rodoslovlju →