Rođen 1885. u Beču kao rodom Bečanin židovskoga podrijetla.
Nakon osnovne škole i gimnazije u Beču studirao je na Pravnom i državoznanstvenom fakultetu Sveučilišta u Beču kod Eugena Böhma von Bawerka i Friedricha von Wiesera.[1]
Doktorirao je 1909. u svojem rodnom gradu Beču iz pravnih znanosti.
Godine 1910. objavio je rad „Die moderne Tendenz in der Lehre vom Geldwert“ (Suvremena tendencija u nauku o vrijednosti novca).
Radio je u Bečkoj trgovačkoj zajednici (Wiener Kaufmannschaft) i usputno se posvećivao teoriji kamate Böhm-Bawerka.
Nakon sudske prakse na Bečkom zemaljskom sudu i asistentskoga rada na Sveučilištu u Beču, od 1913. tajnik Bečke trgovačke komore.[1]
Od 1921. do 1925. bio je urednik časopisa Zeitschrift für Volkswirtschaft und Sozialpolitik.
Kao priređivač izdao je „Gesammelte Schriften“ (Sabrani spisi, 1924.–1926.) Eugena von Böhm-Bawerka kod Hölder-Pichler-Tempskoga u Beču i Leipzigu, s biografskim uvodom.[2]
Habilitirao je 1926. na Sveučilištu u Beču radom o okolišnim putovima proizvodnje i kapitalnoj kamati (proširenje Ricardove kritike).[1]
Imenovanje 1926. na katedru za političku ekonomiju na Deutsche Technische Hochschule u Pragu.
Godine 1930. prešao na Deutsche Universität u Pragu na katedru za političku ekonomiju i financijsku znanost.[1]
Godine 1933./34. obnašao dužnost dekana Pravnog i državoznanstvenog fakulteta Deutsche Universität u Pragu.[1]
U veljači 1939. dobio je plaćeni dopust i s obitelji pobjegao u Veliku Britaniju još prije razbijanja ostatka Čehoslovačke.[1]
Nakon doktorata usputno se posvetio Böhm-Bawerkovoj teoriji kamate, priredio manje spise cijenjenoga Böhm-Bawerka te u svom habilitacijskom radu obnovio i proširio kritiku Davida Ricarda.[2]
Studirao je na Pravnom i državoznanstvenom fakultetu Sveučilišta u Beču kod Eugena von Böhm-Bawerka i Friedricha von Wiesera.[1]
U svojoj habilitacijskoj radnji obnovio je i proširio kritiku Davida Ricarda, što mu je pomoglo do imenovanja na Njemačku tehničku visoku školu u Pragu.
Franz Xaver Weiss u kontekstu cijele škole: pet generacija, njihove linije učitelja i učenika, krugovi i kolegijalne veze.
Prikaži u rodoslovlju →